Jaglaci: Sve što trebate znati o uzgoju, njezi i upotrebi u vrtu, kuhinji i kozmetici

Jaglaci, ili na latinskom Primula vulgaris, među najljepšim su i najraširenijim vrstama proljetnog cvijeća. Krase ih nježni cvjetovi u nijansama žute, ružičaste, crvene i ljubičaste.

Ove trajnice krasi bogata povijest, raznovrsna primjena i jednostavan uzgoj, što ih čini idealnima za vrt, balkon, pa čak i za upotrebu u kulinarstvu te prirodnoj kozmetici.

Uzgoj jaglaca

Jaglaci su nisko rastuće trajnice, a njihovo ime na latinskom znači “prvi” jer cvjetaju među prvim cvjetnicama svake godine. U hrvatskoj tradiciji jaglaci predstavljaju simbol mladosti, buđenja i nove ljubavi, a povezani su i sa svojstvima sreće i zdravlja.

Poznato je više od 500 vrsta jaglaca u svijetu, među kojima je desetak samoniklih i nekoliko hibrida prisutnih u Hrvatskoj. Najpoznatije vrste su Primula vulgaris (šumski jaglac), Primula veris (proljetni jaglac) i ukrasne sorte za vrt i sobni uzgoj.

Najbolje uspijevaju u hladnijim klimama pa za njihov uspješan rast treba osigurati povoljan položaj i tlo, kao i paziti kod zalijevanja i temperature. Jaglacima odgovara djelomična sjena ili puni hlad, vlažno, humusno i blago kiselo do neutralno tlo, s dobrom drenažom.

Što se tiče zalijevanja, ono bi se trebalo redovito provoditi, ali bez zadržavanja vode u tanjuriću. Najviše im odgovara umjerena temperatura, što znači da ih ne bi trebalo držati na jakom ljetnom suncu.

Jaglaci se razmnožavaju sjemenom, dijeljenjem busena ili vegetativno. Sjemenke je najbolje posijati u proljeće ili jesen, a mlade biljke treba držati u zaštićenim uvjetima dok se ne ukorijene.

Uzgoj jaglaca iz sjemena je moguć, ali je zahtjevniji pa se preporučuje sijati ih u jesen.

Kupljene sadnice najbolje je saditi u proljeće ili jesen. Ako ćete ih držati na balkonu, posadite ih u duboke tegle s dobrom drenažom. U vrtu ih je dobro posaditi ispod stabala te u kombinaciji s drugim proljetnicama kao što su visibabe ili zumbuli.

Prije sadnje, tlo treba obogatiti kompostom ili blagim, prirodnim gnojivom, a tijekom vegetacije povremeno dodati mineralno gnojivo na bazi dušika.

Prilikom sadnje održavajte razmak od 15 do 30 cm između biljaka. Nakon sadnje prekrijte tlo malčem ili suhim lišćem zbog zaštite korijena tijekom zime.

Njega i održavanje jaglaca

Jaglaci se među najjednostavnijim biljkama za održavanje. Mogu rasti kao prirodni pokrivač tla i rijetko ih napadaju štetnici osim u uvjetima velike topline (puževi, paukove grinje).

Iako su relativno otporni, zahtijevaju pažnju tijekom cijele godine kako bi zdravo rasli i obilno cvjetali. Tijekom zime potrebno ih je zaštititi od mraza i suhog zraka, osobito ako se nalaze u zatvorenim prostorijama.

U proljeće je važno redovito ih zalijevati i prihranjivati tekućim gnojivom kako bi se potaknula nova cvatnja. Tijekom ljeta treba osigurati hladovinu i dovoljnu vlažnost, izbjegavajući prekomjerno sunčanje koje može oštetiti biljku.

U jesen se pripremaju za zimu smanjenjem zalijevanja, a redovito uklanjanje ocvalih cvjetova potiče produžetak životnog ciklusa biljke i zdrav rast.

Mogu li se jaglaci jesti?

Cvijeće jaglaca je, baš poput maćuhica, nevena i ruža, jestivo i često se koristi u ukrašavanju salata, kolača, pudinga ili se kandiraju.

Mladi listovi jaglaca su također jestivi, imaju blagi okus i mogu se koristiti u juhama ili čajevima. U narodnoj medicini čaj pripremljen od cvjetova i listova jaglaca koristi se za olakšavanje kašlja i problema s dišnim sustavom.

Također se upotrebljava kao prirodni sedativ te za poticanje izlučivanja mokraće.

Korijen se pak korijen u prošlosti koristio za pripremu ljekovitih napitaka, a danas se može iskoristiti za čajeve koji pomažu u ublažavanju simptoma reume i gihta. Preporučuje se koristiti vrste Primula veris i Primula elatior, jer upravo one imaju najizraženija ljekovita svojstva.

Jaglaci su bogati vitaminom C, kalcijem, kalijem i beta-karotenom, što ih čini korisnim dodatkom prehrani. Ipak, ovo cvijeće treba konzumirati umjereno jer sadrži tvari saponine, čije veće količine mogu uzrokovati probavne tegobe, alergije ili trovanje, osobito kod trudnica i dojilja.

Kozmetička primjena

Jaglac je odličan u kozmetičke svrhe zbog umirujućih i hidratantnih svojstava. Ulja i ekstrakti dobiveni iz cvjetova i listova jaglaca često se dodaju u kreme, balzame i losione namijenjene njezi osjetljive kože, posebno kod stanja poput ekcema, atopijskog dermatitisa i iritacija.

Aktivni spojevi jaglaca pomažu u smanjenju upalnih procesa, potiču regeneraciju kože i održavaju njezinu prirodnu vlažnost.

Osim toga, cvjetovi jaglaca mogu se koristiti u formulacijama prirodnih kozmetičkih pripravaka jer daju proizvodima nježnu aromu i estetski privlačan izgled.

Njihova primjena u kozmetici često je dio prirodnih i organskih linija proizvoda upravo zato što jaglaci pružaju učinkovitu njegu kože bez agresivnih kemikalija.

Jaglaci su izvanredno zahvalne trajnice, no valja zapamtiti da kod bilo kakvih pripravaka ili kulinarske upotrebe koristite isključivo biljku iz provjerenih izvora. Osim toga, nipošto se ne smije brati divlji jaglac jer je on u Hrvatskoj zaštićena biljka.

Branje je zabranjeno osim za osobnu uporabu u manjim količinama i/ili iz vlastitog uzgoja.

VIDEO | Uzgoj i briga za jaglace

Kako izgleda uzgoj i briga za jaglace možete pogledati i u ovom videu: